Ojačati status predmeta medijske pismenosti

Podgorica, (MINA) – Škole imaju ogromnu ulogu u prevenciji i suzbijanju nasilnog ekstremizma, a jedan od načina za snaženje te uloge je jačanje statusa predmeta medijske pismenosti u obrazovnom sistemu, poručeno je na treningu koji je organizovao Forum MNE.

 

Trening „Škola u prevenciji i suzbijanju nasilnog ekstremizma“ organizovan je u okviru regionalnog projekta “Zajednice na prvom mjestu – Pokretanje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije“.

 

Izvršna direktorica Foruma MNE, Elvira Hadžibegović Bubanja, kazala je da su mladi najosjetljivija kategorija društva i najpodložniji izazovima.

 

Prema njenim riječima, nasilni ekstremizam nije zaobišao Crnu Goru, iako su brojke koje se odnose na Crnu Goru, a u vezi sa tim fenomenom, jako niske.

 

„Moramo uraditi sve što možemo da se nijedan mladi čovjek ne pridruži nijednoj ekstremističkoj grupaciji“, naglasila je Hadžibegović Bubanja.

 

Izvršna direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić istakla je da je potrebno ojačati status predmeta medijske pismenosti u obrazovnom sistemu.

 

Kako je naglasila, medijska pismenost ne bi trebalo da bude zastupljena samo u gimnazijama, već u svim srednjim školama, pa i u sedmom, osmom i devetom razredu osnovne.

 

„Pred nama je izazov jer je perspektiva predmeta medijske pismenosti dovedena u pitanje, a ta vještina nam je neophodna u 21-om vijeku“, navela je Nikolić.

 

Za to, kako je kazala, postoje brojni uzroci i razlozi.

 

Nikolić je rekla da je ohrabrujuće to što u ministarstvima prosvjete i kulture, institucijama javne uprave koje su nadležne za to pitanje, Agenciji za elektronske medije i civilnom sektoru postoji mnogo inicijativa koje se odnose na poboljšanje statusa predmeta medijske pismenosti.

 

“Ohrabruje činjenica da postoji otvorenost kod institucija da se poboljša status predmeta medijske pismenosti, da ne bude više zastupljen jedino u gimnazijama, nego u svim srednjim školama, pa čak i u sedmom, osmom i devetom razredu osnovnih škola”, kazala je Nikolić.

 

Ona je rekla da je Crna Gora 2008. godine, prva među zemljama bivše Jugoslavije, uvela medijsku pismenost kao izborni predmet u gimnazijama.

 

Nikolić je podsjetila da rezultati istraživanja koje je sproveo Institut za medije Crne Gore ukazuju na pad interesovanja učenika srednjih škola za taj predmet, sa 256 u prvim godinama nastave, na svega 60 u školskoj 2017/2018. godini.

 

Ona je dodala da je Zavod za školstvo u posljednje tri godine organizovao obuke za 137 profesora srednjih škola za nastavu iz medijske i informacione pismenosti.

 

„Mediji, u najširem smislu te riječi, utiču na kreiranje stavova, vrijednosti sudova, donošenje odluka i kvalitet života. Medijska pismenost je funkcionalna pismenost 21-og vijeka“, kazala je Nikolić.

 

Kako je navela, prema posljednjim istraživanjima, 34 odsto građana Crne Gore informacije dobija posredstvom onlajn /online/ izvora, postoji 370 hiljada aktivnih fejsbuk /facebook/ naloga, a 84 odsto građana nalozima na toj društvenoj mreži pristupa preko mobilnih telefona.

 

“Na internetu možete da kažete šta god hoćete. Na tim platformama postoji mnogo izazova koji se odnose na manipulacije, laži, poluistine, prikriveni marketing, direktni, indirektni govor mržnje, dezinformacije“, dodala je Nikolić.

 

Kako je istakla, jedan od načina da se to spriječi jeste da se razumije kako mediji funkcionišu i da građani budu medijski pismeni.

 

„Medijski pismena osoba mora da razumije medijske sadržaje, čita između redova, ima određenu dozu skepticizma prema tome, prepozna ko i kome šalje poruku“, naglasila je Nikolić.

 

Kako je dodala, svi imaju određenu odgovornosti jer svi mogu da budu kreatori tog sadržaja.

 

“Ne pozivam na to da imate ultimativni skepticizam prema medijima. Treba da uspostavimo zdravu dozu sumnjičavosti da bi shvatili sa kojim ciljem nam se neke poruke prenose“, rekla je Nikolić.

 

Savjetnica u Ministarstvu prosvjete, Milica Pajović, kazala je da do razvoja ekstremističkih ideja dolazi zbog pošasti kojih danas u društvu ima mnogo, kao što su porodično i vršnjačko nasilje, stigma, marginalizovane grupe, nezaposlenost mladih.

 

“Oni koji žele da promovišu ekstremističke ideje naravno da će najprije to uspjeti kod mladih koji su u životnoj dobi kada ih sve zanima. Obrazovni sistem mora itekako da se uključi u aktivnosti koje se tiču te oblasti, iako nasilni ekstremizam u Crnoj Gori nije prijeteća pojava”, rekla je Pajović.

 

Ona je navela da je 21. vijek donio mnoge promjene, koje nijesu bile lako predvidive.

 

Akcenat, kako je dodala, nije samo na znanju, nego i na vrijednostima sistema, koje su danas, zbog svih promjena, na neki način urušene, pa je samim tim uloga škole veoma kompleksna.

 

Pajović je kazala da izborna nastava, koja omogućava učenicima da biraju predmete kao što su medijska pismenost i građansko vaspitanje, takođe doprinosi postizanju demokratizacije nastave.

 

Ona je istakla da postoji mnogo projekata koje realizuju Ministarstvo prosvjete, Zavod za školstvo, civilni sektor u cilju poboljšanja obrazovnog sistema.

 

„U trouglu nastavnik – učenik – obrazovni sadržaj, najveća je uloga nastavnika. Uloga nastavnika je preventivna, da prepozna slučaj i traži njegov uzrok. Pred nastavnicima su veliki izazovi“, dodala je Pajović.

 

Izvršna direktorica nevladine organizacije Djeca Crne Gore, Sabre Decević, predstavila je projekat “Pokreni promjenu”, tokom kojeg su uključene dvije srednje škole, gimnazija „Slobodan Škerović“ i Medresa „Mehmed Fatih“ i dvije osnovne škole „Vlado Milić“ i „Branko Božović“.

 

„Imamo sreće što kada je u pitanju nasilni ekstremizam radimo na prevenciji. Treba da ulažemo velike napore da se zadržimo na tom nivou, jer je prevencija ključna“, istakla je Decević.

 

Ona je dodala da je NVO Djeca Crne Gore, u okviru projekta, organizovala akreditovanu obuku „Obrazovanjem protiv predrasuda”, koju je prošlo 24 nastavnika i oko 50 učenika.

 

„Nastavićemo da realizujemo veliki broj radionica, debata, a sve u cilju edukacije, informisanosti i osvješćivanja o tome da treba da se borimo protiv predrasuda“, navela je Decević.

 

Forum MNE trogodišnji projekat realizuje u partnerstvu sa albanskim Centrom za pravne građanske inicijative, organizacijom Nada i domovi za djecu iz Bosna i Hercegovina, kosovskim Centrom za upravljanje konfliktima, makedonskim Centrom za zajedničku osnovu i Kulturnim centrom DamaD iz Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *