Nacrt strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma za period 2020-2024 godina, s Akcionim planom za 2020. godinu

IZVJEŠTAJ

sa javne rasprave o Nacrtu strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma

za period 2020-2024. godina sa Akcionim planom za 2020. godinu

 

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova, na osnovu člana 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija (“Službeni list Crne Gore” br. 38/22/08, 42/11, 54/16 i 13/18), dalo je 11. jula 2019. godine na javnu raspravu Nacrt strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma za period 2020-2024. godina sa Akcionim planom za 2020. godinu i uputilo javni poziv građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, strukovnim udruženjima, političkim subjektima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju nacrta navedenog strateškog dokumenta.

Javna rasprava trajala je 40 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova i na portalu e-uprave.

Programom javne rasprave bilo je predviđeno:

– održavanje okruglog stola;

– objavljivanje javnog poziva i teksta Nacrta strategije s Akcionim planom u dnevnom listu “Pobjeda”;

– elektronsko dostavljanje teksta Nacrta strategije s Akcionim planom nevladinim organizacijama, predstavnicima lokalne samouprave i drugim subjektima koji se bave ovom temom.

Okrugli sto održan je 24. jula 2019. godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova i okupio je predstavnike Nacionalnog operativnog tima za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije, predstavnike vjerskih zajednica, lokalnih samouprava, nevladinih organizacija i medija.

U uvodnom dijelu govorio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović, nakon čega je uslijedio otvoren dijalog i razmjena mišljenja u cilju što kvalitetnijeg sagledavanja ovog strateškog dokumenta.

Pejanović je ovom prilikom naglasio da je strateški cilj Vlade Crne Gore, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Biroa za operativnu koordinaciju i Nacionalnog operativnog tima, jačanje otpornosti crnogorskog društva na pojavu radikalizacije i nasilnog ekstremizma, posebno onih koji vode ka terorizmu, te davanje konkretnog doprinosa na regionalnom i globalnom planu. Dodao je da je ostvarivanje ovog cilja moguće samo angažovanjem društva u cjelini, odnosno primjenom sveobuhvatnog i integrisanog društvenog odgovora zasnovanog na partnerstvu nadležnih organa na centralnom i lokalnom nivou, civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice i medija.

Učesnici javne rasprave su strateški dokument ocijenili pozitivnim i iskazali visok stepen saglasnosti sa postavljenim ciljevima. Takođe su iskazali potrebu intenziviranja međusobne saradnje u cilju realizacije zajedničkih projekata u narednom periodu.

Predlozi, komentari i sugestije dostavljeni su na mail nacionalnog koordinatora od strane sljedećih subjekata: Mitropolije crnogorsko primorske, Centra za građansko obrazovanje, Crnogorskog ženskog lobija, Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, Savjeta za implementaciju omladinske politike i Novog poretka.

 

Mitropolija crnogorsko-primorska dostavila je sljedeće predloge:

– Obaveza i mogućnost saradnje Crkve i države postoji na svim nivoima, od lokalnih zajednica do najviših stepena kako držvne tako i crkvene organizacije, u smislu češćih susreta, dogovora i razgovora ljudi iz lokalne uprave sa mjesnim sveštenstvom i upravama manastira, kao i na zajedničku strategiju na višem, regionalnom i državnom nivou;

– Nacionalni koordinator u svom opisu posla treba da ima i pospješivanje saradnje crkava i vjerskih zajednica sa medijima, u smislu dogovora i razgovora, a ne bilo kojeg oblika uticaja na uređivačku politiku;

– Uključenje religije u obrazovni proces je ključni momenat predostrožnosti i preventivnog djelovanja u pogledu sprječavanja zloupotrebe religijskih tema (posebno kod omladine), kroz upoznavanje sa životom Crkve ili proširenje programa iz istorije religije ili neke sociološke, građanske discipline, pri čemu se daleko boljim smatra uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.

Mitropolija je istakla da sekularni model građanske države nipošto ne bi smio da znači suprotstavljenost države i Crkve, niti njihovu udaljenost, “već su obavezne, kao vjekovne institucije  ovog naroda, da međusobno sarađuju”.

Obraćanje Mitropolije završava se kritičkim osvrtom na proceduru donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Iako je riječ o temi koja je povezana sa sistemom suzbijanja nasilnog ekstremizma, ipak se ne radi o problematici koja je tretirana Nacrtom strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma i pratećim Akcionim planom.

Centar za građansko obrazovanje obratio se inicijativom za sprovođenje nacionalne analize stanja obrazovnog sistema za sprječavanje nasilnog ekstremizma: “Kako se crnogorski obrazovni sistem suprotstavlja nasilnom ekstremizmu?”, koja bi obuhvatala:

Analizu obrazovnih politika (obrazovni planovi, programi za istoriju, književnost, sociologiju, psihologiju, filozofiju, geografiju i građansko obrazovanje, uz primjenu metoda i pristupa u rješavanju teme ekstremizma), a što uključuje i desk pretragu relevantnih dokumenata, analiza, strategija, programa obuke, preporuka međunarodnih organizacija (UN, EK, Savjet Evrope), itd… Pored dostupnih informacija iz Zavoda za školstvo Crne Gore, prikupiće se i obraditi podaci o programima stručnog usavršavanja s temom ekstremizma, kao i razvijenost mreže nastavnika koji su obučeni za neke od tih programa u posljednje tri godine;

Kvalitativnu analizu, koja uključuje intervjue s predstavnicima institucija koje sprovode obrazovne politike u Crnoj Gori (Ministarstvo prosvjete; Zavod za školstvo Crne Gore; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore), kao i nastavnicima, zatim sprovođenje anketnog upitnika sa učenicima koji će biti podijeljen svim srednjim školama u Crnoj Gori (gimnazijama i srednjim stručnim školama), s ciljem prikupljanja podataka u kojoj mjeri i iz kojih izvora (školska nastava, specifični predmeti, mediji, grupe vršnjaka, nevladine organizacije kojih su članovi, neke druge organizacije i događaji, itd.) su učenici podložni elementima ekstremizma.

–  Izradu analize pod radnim nazivom “Kako se crnogorski obrazovni sistem suprotstavlja nasilnom ekstremizmu”, uz prateće preporuke;

– Produkciju infografika i animacija kako bi se ove teme približile srednjoškolskoj populaciji na njima prijemčiv način i distribucija tih materijala kroz socijalne mreže.

– Prezentaciju analize i preporuka.

Crnogorski ženski lobi sugerisao je da djelovanje države, njenih relevantnih institucija, organizacija civilnog sektora bude usmjereno na različite oblike prevencije, edukacije i kontinuirane medijske kampanje, koje ukazuju na individualnu i društvenu štetnost i neprihvatljivost nasilnog ekstremizma i terorizma, posebno u sredinama, opštinama koje su “krizne” ili su do sada imale regrutovanje i interesovanja za odlaske na strana ratišta. Ciljna grupa na koju bi se djelovalo je cjelokupno društvo sa posebnim fokusom na tzv. ”ranjive kategorije”, a predložene aktivnosti odnose se na:

–  edukativno informativne forme (radionice, seminare, okrugle stolove , konferencije…);

 –  uspostavljanje stučne pomoći za radikalizovane pojedince/porodice/grupe, uz uključivanje socijalnih institucija i neposrednog rada i prikupljanja podataka i informacija sa terena od strane aktivistkinja/aktivista iz mirovnog civilnog sektora;

edukativne sesije za predstavnike/ce medija za objektivno i pravovremeno izvještavanje o onim sadržajima nasilnog ekstremizma i terorizma bez senzacionalističkih i podsticajnih sadržaja;

– formiranje edukativnih centara tzv. “misija dobre volje” za rad sa osobama koje su sklone nasilnom ekstremizmu i radikalizmu ili su bile žrtve ovih pojava uz saradnju sa stručnim licima  iz različitih oblasti, predstavnicima/ama i mirovnog civilnog sektora;

pružanje podrške i edukacije kroz fokus grupe i grupe samopodrške osobama koje su ekstremno i radikalno ostrašćene i promovišu nasilni ekstremizam, kao i uključivanje u program resocijalizacije i uključivanje u društveni i javni život;

uraditi promo materijal (flajeri, kratki informatori, bilbordi, spotovi, džinglovi…) sa ciljem  promovisanja nenasilja, mira, mulietničkog, multivjerskog i nacionalnog suživota i sklada, koje bi služile za prevenciju pojava različitih oblika nasilja, posebno u sredinama sa tzv. ranjivim i rizičnim grupacijama;

– kroz javna zalaganja akcije (tribine, performansi, medijske prezentacije, promo material) uticati i na ruralnom pdručju Crne Gore na promociju međuvjerskog sklada kroz dijalog vjerskih institucija, kako bi izvorni principi religijskih učenja zasnovanih na univerzalnim etičkim načelima umanjivali potencijale za konfliktnost crnogorskog društva i osigurali njegov demokratski razvoj i ekonomski prosperitet;

zabrana govora mržnje u medijima, na internetu i društvenim mrežama, podsticanje i pozivanje na nasilje bilo kog oblika ili promovisanje istog, kako bi se ograničio prostor za širenje poruka  koje mogu biti inspirativne za pojavu nasilja, govora mržnje i nasilnog ekstremizma i terorizma.

Institut za socijalnu i obrazovnu politiku i Savjet za implementaciju omladinske politike zajednički su predložili sljedeće:

  1. Da se u dijelu indikatora učinka OC 1: Povećanje otpornosti crnogorskog društva na radikalizam i nasilni ekstremizam, indikator ,,Smanjen kvantitet i kvalitet nasilno-ekstremističkih internet sadržaja.” preformuliše tako da glasi „Smanjen kvantitet nasilno-ekstremističkog internet sadržaja“ jer nasilno-ekstremistički internet sadržaj bilo kojeg kvaliteta bio je vrlo opasan i može dovesti do povećanja opasnosti od pojave nasilnog ekstremizma;
  2. Da se u dijelu istog indikatora učinka preformuliše indikator ,,Deradikalizovani povratnici i članovi njihovih porodica” tako da glasi „Povećan broj dradikalizovanih povratnika“, jer se prethodnim indikatorom implicira da se smatra da će svi povratnici biti deradikalizovani, kao i da su svi članovi porodice povratnika radikalizovani;
  3. Da se u dijelu indikatora učinka OC 3: Unaprjeđenje mehanizama međunarodne saradnje na planu borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma, dodatno definišu indikatori u dijelu sastanaka i inicijativa, odnosno rezultata koje pomenuti sastanci treba da donesu. Kao mogući primjeri dodatne definisanosti mogu biti broj zaključaka sa tih sastanaka ili uspješno pokrenutih/sprovedenih inicijativa i slično, a posebno se ukazuje na potrebu za dodatnom definisanošću indikatora ,,Povećan broj incijativa i sastanaka na regionalnom nivou po uzoru na EU mrežu za svjesnost o radikalizaciji” u dijelu samih rezultata koje ovaj indikator treba da definiše; Sve tri prethodne preporuke se odnose na indikatore ciljeva sa strane broj 10;
  4. Da se u skladu sa preporukom broj 2 i željeno stanje na kraju Akcionog plana u ovom slučaju redefiniše na način ,,Unaprijeđeni postojeći programi deradikalizacije povratnika i radikalizovanih migranata” s’ obzirom na to da je u koloni POČETNO STANJE navedeno ,,Sprovedeni individualni programi tretmana za dva lica koja su se nalazila u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, što implicira da takvi programi već postoje i da su sprovedeni nad dva lica;
  5. Da se indikatori rezultata (strana 19) dodatno definišu sa minimalniom vrijednošću, na primjer, indikator ,,broj održanih sastanaka” da bude ,,održano minimum 5 sastanaka” ili ,,broj zajedničkih inicijativa” da bude ,,minimum 2 zajedničke inicijative” i da u narednim indikatorima bude učininjeno isto;
  6. Da u dijelu ,,Aktivnosti koje utiču na realizaciju mjere br. 2.1. indikator ,,broj polaznika obuke” bude redefinisan na način ,,broj polaznika koji su uspješno prošli obuku”, jer se radi o vrlo osjetljivoj temi i indikator uspjeha mora biti kvalitativan, a nikako kvantitativan, jer činjenica da će određeni broj osoba proći neku obuku ne garantuje da su svi oni uspješno razumjeli tematiku i problematiku, a ponajmanje da su uspješno povećali svoje znanje i kompetencije u ovoj oblasti. Ista preporuka odnosi se i na naredne indikatore koji se tiču samog broja obuka kao indikatora;
  7. Da aktivnost 2.2.3. Stručna usavršavanja službenika nadležnih institucija koji rade na pitanjima suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije bude redefinisana na način što će se dodati riječ ,,postojećih’’, jer je činjenica da u nadležnim institucijama već postoje neki službenici koji se bave ovom oblašću, pa se predlaže da ova aktivnost glasi 2.2.3. ,,Stručna usavršavanja postojećih službenika nadležnih institucija koji rade na pitanjima suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije.”
  8. Da se indikatori rezultata aktivnosti 2.3.1. Jačati i unaprijediti rad NOT-a za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma, dodatno definišu, jer formulacija ,,Intenziviran rad predstavnika svih subjekata u radu NOT-a” nije u dovoljnoj mjeri jasan, jer se ne može zaključiti na koji se način mjeri samo povećanje intenziteta rada predstavnika svih subjekata NOT-a (da li je to broj sastanaka, sjednica, inicijativa…);
  9. Da indikator rezultata aktivnosti 3.2.1. Organizovati sastanak Regionalne mreže koordinatora za prevenciju i suzbijanje nasilnog ekstremizma ,,Održan sastanak Regionalne mreže koordinatora za prevenciju i suzbijanje nasilnog ekstremizma“ bude dodatno definisan u smislu rezultata koji nastaju nakon održanog sastanka, jer samo održavanje sastanka bez dodatnih informacijama o zaključku sastanka i konkretnom rezultatu ne govori mnogo o samoj aktivnosti;
  10. Prepoznati NVO sektor kao partnera u dijelu Akcionog plana koji se tiče mjere 2.1. Jačanje kapaciteta lokalnih zajednica, obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova za prevenciju, prepoznavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma (first-lineri), jer su NVO na lokalnom nivou, a posebno omladinske organizacije, aktivne u komunikaciji sa ciljnim grupama i kao takve mogu odigrati ključnu ulogu u animiranju mladih da posjete eventualne obuke, predavanja itd.

Novi poredak predložio je sljedeće aktivnosti:

  1. Vezano za mjeru 1.1 Sprovođenje kampanja koje imaju za cilj sprječavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije – uvođenje aktivnosti sprovođenja akcije ,,Poštuj život, vrati oružje'“, sa ciljem vraćanja oružja od strane stanovništva koje postoji u ilegalnom vlasništvu, a bez pratećih sankcija i dokazivanja porijekla oružja, imajući u vidu da su kao pokretači radikalizacije u Strategiji su prepoznati i ,,omogućujući” faktori koji podrazumijevaju olakšan pristup oružju ili drugim relevantnim oruđima;
  2. Vezano za OC 2: Jačanje kapaciteta crnogorskih institucija i drugih subjekata za borbu protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma i jačanje mehanizama njihove saradnje i koordinacije, u odnosu na mjeru 2.1 Jačanje kapaciteta  lokalnih zajednica, obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova za prevenciju, prepoznavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma (first-lineri)“, konkretno za aktivnost 2.1.1 u dijelu navođenja indikatora rezultata, da se u navedeni proces uključi i nastavno osoblje osnovnih škola, s obzirom na činjenicu da se prag godina vrbovanja i radikalizacije populacije spušta i da su mladi uzrasta osnovnih škola podložni raznim uticajima i indoktrinacijama;
  3. Kao nastavak predhodne mjere 2.1 a vezano za obuke first linera preporuka bi se odnosila na uvođenje aktivnosti u smislu formiranja Nacionalnih timova u opštinama Crne Gore koju bi činili posebni timovi u okviru obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova.

ODGOVORI NA PREDLOGE, KOMENTARE I SUGESTIJE SA JAVNE RASPRAVE

Primjedba, sugestija, komentarOdgovor

 

Mitropolija crnogorsko-primorska

 

 

– Obaveza i mogućnost saradnje Crkve i države postoji na svim nivoima, od lokalnih zajednica do najviših stepena kako držvne tako i crkvene organizacije, u smislu češćih susreta, dogovora i razgovora ljudi iz lokalne uprave sa mjesnim sveštenstvom i upravama manastira, kao i na zajedničku strategiju na višem, regionalnom i državnom nivou;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta, kroz formiranje lokalnih operativnih timova na principima funkcionisanja Nacionalnog operativnog tima. Predviđeno je ostvarivanje široke saradnje sa svim relevantnim subjektima u crnogorskom društvu, naročito sa vjerskim zajednicama. Takođe, afirmacija i širenje Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

– Nacionalni koordinator u svom opisu posla treba da ima i pospješivanje saradnje crkava i vjerskih zajednica sa medijima, u smislu dogovora i razgovora, a ne bilo kojeg oblika uticaja na uređivačku politiku;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta, imajući u vidu da je opis posla Nacionalnog koordinatora određen sadržajem strateškog dokumenta za čiju je implementaciju zadužen, u smislu koordinacije svih subjekata koji su prepoznati kao nosioci mjera i aktivnosti predviđenih strateškim dokumentom i pratećim Akcionim planom.
– Uključenje religije u obrazovni proces je ključni momenat predostrožnosti i preventivnog djelovanja u pogledu sprječavanja zloupotrebe religijskih tema (posebno kod omladine), kroz upoznavanaja sa životom Crkve ili proširenje programa iz istorije religije ili neke sociološke, građanske discipline, pri čemu se daleko boljim smatra uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.Predlog je odbijen, iz razloga što je pitanje nastavnog sadržaja i programa predmet strateških dokumenata koje se odnose na razvoj osnovnog i srednjeg obrazovanja.

 

Centar za građansko obrazovanje

 

 
Sprovođenje nacionalne analize stanja obrazovnog sistema za sprječavanje nasilnog ekstremizma: “Kako se crnogorski obrazovni sistem suprotstavlja nasilnom ekstremizmu?”Prihvaćena inicijativa. Dodata kao prvi indikator rezultata u okviru aktivnosti 2.1.1. Sprovesti obuku first-linera u obrazovnom sistemu za prevenciju, prepoznavanje i suzbijanje radikalizacije.

 

Crnogorski ženski lobi

 

 

Edukativno informativne forme (radionice, seminari, okrugli stolovi , konferencije …);

 

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Uspostavljanje stučne pomoći za radikalizovane pojedince/porodice/grupe, uz uključivanje socijalnih institucija i neposrednog rada i prikupljanja podataka i informacija sa terena od strane aktivistkinja/aktivista iz mirovnog civilnog sektora;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Edukativne sesije za predstavnike/ce  medija za objektivno i pravovremeno izvještavanje o onim sadržajima nasilnog ekstremizma i terorizma bez senzacionalističkih i podsticajnih sadržaja;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Formiranje edukativnih centara  tzv. “misija dobre volje” za rad sa osobama koje su sklone nasilnom ekstremizmu i radikalizmu ili su bile žrtve ovih pojava uz saradnju sa stručnim licima  iz različitih oblasti, predstavnicima/ama i mirovnog civilnog sektora;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta, u vidu Tima za pomoć i zaštitu.

Pružanje podrške i edukacije kroz  fokus grupe i grupe samopodrške osobama koje su ekstremno i  radikalno ostrašćene i promovišu nasilni ekstremizam, kao i uključivanje u program resocijalizacije i uključivanje u društveni i javni život;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta, u vidu Tima za pomoć i zaštitu.
Uraditi promo material (flajeri, kratki informatori, bilbordi, spotovi, džinglovi…)   sa ciljem promovisanja nenasilja, mira, mulietničkog, multivjerskog i nacionalnog suživota i sklada,  koje bi služile za prevenciju pojava različitih oblika nasilja, posebno u sredinama sa tzv. ranjivim i rizičnim grupacijama;Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Kroz javna zalaganja, akcije (tribine, performansi, medijske prezentacije, promo material) uticati i na ruralnom području Crne Gore na promociju međuvjerskog sklada kroz dijalog vjerskih institucija, kako bi izvorni principi religijskih učenja zasnovanih na univerzalnim etičkim načelima umanjivali potencijale za konfliktnost crnogorskog društva i osigurali njegov demokratski razvoj i ekonomski prosperitet;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Zabrana govora mržnje u medijima, na internetu i društvenim mrežama, podsticanje i pozivanje na nasilje bilo kog oblika ili promovisanje istog, kako bi se ograničio prostor za širenje poruka koje mogu biti inspirativne za pojavu nasilja, govora mržnje i nasilnog ekstremizma i terorizma;

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.
Institut za socijalnu i obrazovnu politiku i Savjet za implementaciju omladinske politike 
Da se u dijelu indikatora učinka OC 1: Povećanje otpornosti crnogorskog društva na radikalizam i nasilni ekstremizam, indikator ,,Smanjen kvantitet i kvalitet nasilno-ekstremističkih internet sadržaja.” preformuliše tako da glasi „Smanjen kvantitet nasilno-ekstremističkog internet sadržaja“ jer nasilno-ekstremistički internet sadržaj bilo kojeg kvaliteta bio je vrlo opasan i može dovesti do povećanja opasnosti od pojave nasilnog ekstremizma;Prihvaćen predlog.

Da se u dijelu istog indikatora učinka preformuliše indikator ,,Deradikalizovani povratnici i članovi njihovih porodica” tako da glasi „Povećan broj deradikalizovanih povratnika“, jer se prethodnim indikatorom implicira da se smatra da će svi povratnici biti deradikalizovani, kao i da su svi članovi porodice povratnika radikalizovani;

Odbijen predlog. Riječ “deradikalizovani” koristi se kao opisni pridjev, u smislu da su povratnici i članovi njihovih porodica koji su prošli proces deradikalizacije indikator rezultata. Pri tome treba imati u vidu mali broj stranih boraca i njihovih porodica iz Crne Gore, kao i činjenicu da se ne može predvidjeti broj povratnika sa stranih ratišta.
Da se u dijelu indikatora učinka OC 3: Unaprjeđenje mehanizama međunarodne saradnje na planu borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma, dodatno definišu indikatori u dijelu sastanaka i inicijativa, odnosno rezultata koje pomenuti sastanci treba da donesu. Kao mogući primjeri dodatne definisanosti mogu biti broj zaključaka sa tih sastanaka ili uspješno pokrenutih/sprovedenih inicijativa i slično, a posebno se ukazuje na potrebu za dodatnom definisanošću indikatora ,,Povećan broj incijativa i sastanaka na regionalnom nivou po uzoru na EU mrežu za svjesnost o radikalizaciji” u dijelu samih rezultata koje ovaj indikator treba da definiše; Sve tri prethodne preporuke se odnose na indikatore ciljeva sa strane broj 10;Odbijen predlog. Indikatori učinka koji su predloženi, sadržani su kao indikatori rezultata u okviru aktivnosti, odnosno mjera za OC 3.

Da se u skladu sa preporukom broj 2 i željeno stanje na kraju Akcionog plana u ovom slučaju redefiniše na način ,,Unaprijeđeni postojeći programi deradikalizacije povratnika i radikalizovanih migranata” s’ obzirom na to da je u koloni POČETNO STANJE navedeno ,,Sprovedeni individualni programi tretmana za dva lica koja su se nalazila u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, što implicira da takvi programi već postoje i da su sprovedeni nad dva lica;

Odbijen predlog. Postoje individualni programi, koji se prilagođavaju faktorima rizika i ličnim karakteristikama, a pripremljen je i program grupnog tretmana, koji može biti primijenjen shodno eventualnim potrebama.
Da se indikatori rezultata (strana 19) dodatno definišu sa minimalniom vrijednošću, na primjer, indikator ,,broj održanih sastanaka” da bude ,,održano minimum 5 sastanaka” ili ,,broj zajedničkih inicijativa” da bude ,,minimum 2 zajedničke inicijative” i da u narednim indikatorima bude učininjeno isto;Odbijen predlog. Određivanje broja sastanaka je mjera, a ne indikator.
Da u dijelu ,,Aktivnosti koje utiču na realizaciju mjere br. 2.1. indikator ,,broj polaznika obuke” bude redefinisan na način ,,broj polaznika koji su uspješno prošli obuku”, jer se radi o vrlo osjetljivoj temi i indikator uspjeha mora biti kvalitativan, a nikako kvantitativan, jer činjenica da će određeni broj osoba proći neku obuku ne garantuje da su svi oni uspješno razumjeli tematiku i problematiku, a ponajmanje da su uspješno povećali svoje znanje i kompetencije u ovoj oblasti. Ista preporuka odnosi se i na naredne indikatore koji se tiču samog broja obuka kao indikatora;Odbijen predlog. Obuka neće rezultirati ocjenjivanjem znanja i vještina njihovih polaznika.

Da aktivnost 2.2.3. Stručna usavršavanja službenika nadležnih institucija koji rade na pitanjima suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije bude redefinisana na način što će se dodati riječ ,,postojećih’’, jer je činjenica da u nadležnim institucijama već postoje neki službenici koji se bave ovom oblašću, pa se predlaže da ova aktivnost glasi 2.2.3. ,,Stručna usavršavanja postojećih službenika nadležnih institucija koji rade na pitanjima suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije.”

Odbijen predlog. Usavršavanje će biti potrebno i za postojeći i za budući kadar.
Da se indikatori rezultata aktivnosti 2.3.1. Jačati i unaprijediti rad NOT-a za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma, dodatno definišu, jer formulacija ,,Intenziviran rad predstavnika svih subjekata u radu NOT-a” nije u dovoljnoj mjeri jasan, jer se ne može zaključiti na koji se način mjeri samo povećanje intenziteta rada predstavnika svih subjekata NOT-a (da li je to broj sastanaka, sjednica, inicijativa…);Prihvaćen predlog. Dodat indikator rezultata “Povećan broj predloga i inicijativa članova NOT-a”.
Da indikator rezultata aktivnosti 3.2.1. Organizovati sastanak Regionalne mreže koordinatora za prevenciju i suzbijanje nasilnog ekstremizma ,,Održan sastanak Regionalne mreže koordinatora za prevenciju i suzbijanje nasilnog ekstremizma“ bude dodatno definisan u smislu rezultata koji nastaju nakon održanog sastanka, jer samo održavanje sastanka bez dodatnih informacijama o zaključku sastanka i konkretnom rezultatu ne govori mnogo o samoj aktivnosti;Odbijen predlog. Riječ “zaključci” obuhvata i kvalitet i kvantitet ovog indikatora, pri čemu naglasak treba da bude na kvalitetu zaključaka.
Prepoznati NVO sektor kao partnera u dijelu Akcionog plana koji se tiče mjere 2.1. Jačanje kapaciteta  lokalnih zajednica, obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova za prevenciju, prepoznavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma (first-lineri), jer su NVO na lokalnom nivou, a posebno omladinske organizacije, aktivne u komunikaciji sa ciljnim grupama i kao takve mogu odigrati ključnu ulogu u animiranju mladih da posjete eventualne obuke, predavanja itd.Predlog sadržan u nacrtu strateškog dokumenta. Takođe, u radu NOT učestvuju dvije nevladine organizacije – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE).

 

Novi poredak

 

 
Vezano za mjeru 1.1 Sprovođenje kampanja koje imaju za cilj sprječavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije – uvođenje aktivnosti sprovođenja akcije ,,Poštuj život, vrati oružje'“, sa ciljem vraćanja oružja od strane stanovništva koje postoji u ilegalnom vlasništvu, a bez pratećih sankcija i dokazivanja porijekla oružja, imajući u vidu da su kao pokretači radikalizacije u Strategiji su prepoznati i ,,omogućujući” faktori koji podrazumijevaju olakšan pristup oružju ili drugim relevantnim oruđima;Odbijen predlog. Ne postoji potreba sa propisivanjem akcije “Poštuj život, vrati oružje” u ovom dokumentu, jer je riječ o aktivnosti koja se sprovodi nezavisno, u skladu sa Zakonom o oružju i Strategijom SALW.
Vezano za OC 2: Jačanje kapaciteta crnogorskih institucija i drugih subjekata za borbu protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma i jačanje mehanizama njihove saradnje i koordinacije, u odnosu na mjeru  2.1  „Jačanje kapaciteta lokalnih zajednica, obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova za prevenciju, prepoznavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma (first-lineri)“, konkretno za aktivnost 2.1.1 u dijelu navođenja indikatora rezultata, da se u navedeni proces uključi i nastavno osoblje osnovnih škola, s obzirom na činjenicu da se prag godina vrbovanja i radikalizacije populacije spušta i da su mladi uzrasta osnovnih škola podložni raznim uticajima i indoktrinacijama;

Prihvaćen predlog. Indikator glasi: Sprovedene obuke nastavnog osoblja u osnovnim, srednjim školama i na univerzitetima o prepoznavanju radikalizacije.

Kao nastavak predhodne mjere 2.1 a vezano za obuke first linera preporuka bi se odnosila na uvođenje aktivnosti u smislu formiranja Nacionalnih timova u opštinama Crne Gore koju bi činili posebni timovi u okviru obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova.

Predlog je sadržan u nacrtu strateškog dokumenta.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *